VELEUČILIŠTE HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA ORGANIZIRALO S PARTNERIMA OKRUGLI STOL „ŽENE U ZNANOSTI“ U KRAPINI
Okrugli stol održao se 8.ožujka 2023. u Plavoj dvorani Gradske knjižnice Krapina, a ugostio je znanstvenice, uzvanike, članice Poduzetničkog kluba žena KZŽ, studentice i studenti VHZK.
Okupljene su pozdravili Nenad Sikirica mag. ing. el., viši predavač, dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, mr.sc. Jasna Petek prof., zamjenica župana KZŽ, Martina Gregurović Šanjug, dipl. soc. rad, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade KZŽ, Snježana Romić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ i ravnateljica OŠ Tuhelj, Snježana Leljak, predsjednica Poduzetničkog kluba žena KZŽ i urednica ZIP portala, Maja Vukina Bogović, akademska slikarica i ravnateljica Gradske knjižnice Krapina te Mladen Gregurović, predsjednik gradskog Vijeća Grada Krapine
U interaktivnoj raspravi sudjelovale su: izv. prof. dr.sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr.sc. Nela Pivac vanjska suradnica Instituta Ruđer Bošković i predavač na VHZK, izv.prof.dr.sc. Ana Jurinjak Tušek prof. Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mira Hercigonja-Szekeres, prof.v.š., pročelnica Zavoda za informatiku VHZK, Ivona Miholić, mag.oec. iz Srednje škole Zabok. Moderator rasprave bila je Irena Popović, prof., pred. na VHZK.
Nenad Sikirica, pozdravio je okupljene u ime Veleučilišta te čestitao Dan žena: “Drago mi je da smo se okupili i da su ovdje i naše dvije profesorice, znanstvenice koje daju doprinos u razmjeni iskustava u ovoj temi. Tema je uvijek aktualna i vjerujem da ćemo motivirati i neke naše studentice da u budućnosti budu znanstvenice” – poručio je dekan Sikirica te dodao da će se ovakvi susreti organizirati svake godine.
Zatim su nam gošće, znanstvenice ispričale kako su gradile karijeru u znanosti, čuli smo priče o tome koji su to izazovi koji vam nekad mogu otežati taj put, kako je postojeće stanje žena u visokom obrazovanju i znanosti zadovoljavajuće kod nas ako se usporedimo s našim okruženjem, ali postotak žena koje su na najvišim akademskim funkcijama i dalje nije visok. Vezano za plaće znanstvenica, ako gledamo institute i javni sektor, koeficijenti su isti i tu nema razlike, vjerojatno postoje razlike u privatnom sektoru, ali do tih podataka je jako teško doći.
Žene u znanosti nisu bile baš tema kad se pogleda unatrag i rijetko tko bi mogao nabrojiti važnih 10 žena u znanosti. Hrvatska nije izuzetak ako govorimo o vidljivosti žena u znanosti, jer sve je više doktorica znanosti, ali još uvijek je više muškaraca na sveučilištima i institutima, više ih je na mjestima donositelja odluka u znanosti i više je muškaraca na višim znanstveno nastavnim mjestima.
Ulaganja u znanost i znanstvena istraživanja u Hrvatskoj su premala, prema mišljenju naših sugovornica, za razliku od drugih država u EU i u svijetu. Stereotipi o znanstvenicama su i dalje prisutni u društvu stoga treba stalna komunikacija u javnosti kako bi se te percepcije mijenjale. Svakako je potrebna međusobna podrška i sinergija svih zvanja kad su u pitanju znanstvena istraživanja, a treba voditi i brigu u svakom segmentu o etici, kako se rezultati znanstvenih istraživanja ne bi koristili za uništavanje čovječanstva, kako je to nekad bilo u prošlosti.